Toplana Gospić 15 – godina grijanja na sječku

Hrvatske šume već dugi niz godina ulažu u energiju dobivenu iz obnovljivih izvora. Prve dvije energane otvorene su u Ogulinu i Gospiću prije 15 godina a kako stvari stoje pokazalo se to kao vizionarski potez.

Prije 15 godina Hrvatske šume su otvorile dvije toplane na sječku i to u područjima s koja su okružena šumom i gdje sirovina za grijanje raste posvuda. Riječ je o toplanama u Ogulinu i Gospiću gdje sezona grijanja traje 8 mjeseci i gdje troškovi grijanja velikih objekata na fosilna goriva itekako mogu opteretiti rashode podružnice. Tada je u fokusu bila ušteda ali i činjenica da nema nikakvog smisla grijanje poduzeća koji proizvodi drvnu sirovinu na bilo koji drugi način, osim na drvo.
Plan je bio svaku podružnicu opremiti s jednom toplanom kako bi se iskoristilo do tada neiskoristiva biomasa. No tržišni uvjeti, a poslije i financijska kriza usporili su razvoj ove ideje, da bi u međuvremenu su i peleti počeli dobivati na cijeni, stoga su Hrvatske šume ostale na toplanama Ogulin i Gospić.
U početku su toplane Ogulin i Gospić grijale samo kancelarije šumarije i Uprave šuma no s vremenom je interes za ovakav oblik grijanja rastao, a kako stvari stoje, raste i dalje.
Naime, toplana u Gospiću koja je puštena u pogon 2005. godine osim svojih uredskih prostorija grije i ukupni prostor Osnovne škole Jure Turić kao i gradsku sportsku dvoranu, objekt sa svlačionicom na Gradskom stadionu te zgradu Kulturno informativnog centra a upravo traju pregovori da se na sustav priključi i zgrada gospićke Gimnazije i Strukovne škole. Zainteresiranih ima dosta, čak i u privatnim domaćinstvima. Za sada je samo jedno domaćinstvo priključeno na toplovod no zainteresirana je i cijela jedna ulica koja se nalazi odmah do zgrade UŠP Gospić.
Kako nam je u razgovoru naveo Ivica Radošević, ravnatelj OŠ Jure Turić, računi su nakon priključivanja na sustav grijanja Hrvatskih šuma pali između 15 i 20 %. O ekološkim aspektima ovakvog grijanja da i ne govorimo:

• U Zapadnim zemljama je već postalo uobičajeno da se javni objekti griju na energent iz obnovljivog izvora. Čak se ni plin više ne smatra prihvatljivim, – rekao je Radošević.
  Mario Stilinović, voditelj UŠP Gospić smatra kako prostora za širenje infrastrukture ima no potrebno je razviti toplovodnu mrežu.
• Toplana troši mjesečno između 600 i 700 kubika sječke u najhladnijem dijelu godine ili 3,5 tisuća kubika sječke godišnje. Ako ćemo gledati prosječnu dnevnu potrošnju onda ona iznosi 15 kubika sječke što je otprilike 7,5 kubika ogrjevnog drveta. Trenutno je u pogonu jedan kotao kapaciteta 1 MW koji proizvede 2,3 milijuna kWh godišnje i sa svim spojenim objektima na tolovod donosi nam prihod od 1 milijun kuna, – pojašnjava Stilinović pa dodaje
• Prostora za širenje kao i interesenata ima no za razvoj toplovodne mreže treba uključiti i lokalnu samoupravu i grad a trebalo bi investirati i u veći kotao. Novi projekt izgradnje toplovodne mreže koštao bi otprilike 4 milijuna kunaod čega bi na veći kotao trebalo izdvojiti 3,2 milijuna kuna dok bi ostatak trebalo uložiti u izgradnju toplovoda, – ističe Stilinović.

Treba istaknuti višestruku korist ovoga projekta. Kao prvo, građani ali i lokalna samouprava bi dobila smanjene račune za grijanje. U gradu kojem sezona grijanja traje 8 mjeseci, uštede pojedinim institucijama mogu biti milijunske. Drugo, korištenje obnovljive sirovine je kud i kamo prihvatljivije od dotrajalih sustava grijanja na fosilna goriva, koje ionako treba modernizirati.

Europski zeleni sporazum koji će Vijeće Europe donijeti za vrijeme predsjedanja Hrvatske ističe upravo ovakve modele kao najpoželjnije stoga i tu činjenicu treba uzeti u obzir.
Hrvatske šume itekako brinu o energetskoj učinkovitosti i dobivanju energije iz obnovljivih izvora, čak štoviše, vrlo vjerojatno smo vodeće poduzeće u državi po tom pitanju. U proteklih nekoliko godina Hrvatske šume su obnovile sustave grijanja u 98 šumarija ugradivši moderne sustave s pećima na pelete s kojima su zamijenile stare i ekološki neučinkovite peći na lož ulje. Plan je u narednom razdoblju izmijeniti sustave grijanja u svim šumarijama kako bi svi objekti Hrvatskih šuma koristili gorivo iz obnovljivih izvora.
Stvaranjem sustava malih energana otvaraju se brojne mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova od kojih bi koristi imali lokalne zajednice, ali i građanstvo t naposljetku i Hrvatske šume.

Hrvatske šume