Type to search

Zanimljivosti

EU sredstvima do poučnih staza na Velebitu

Share

Mjesto Baške Oštarije ima izvanredan turistički potencijal koji ga može spasiti od nestajanja a prepoznali su to i predstavnici Hrvatskih šuma, UŠP Gospić koji su u sklopu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014-2020. godine, Hrvatske šume d.o.o. prijavile su na natječaj raspisan za tip operacije 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“. Realizacijom projekata poučnih staza na Baškim Oštarijama, ostvaren je i cilj poboljšanja protupožarne zaštite područja a otvorenost sadržajima turističkog karaktera kud i kamo je bolja nego ranije čime su se stvorili preduvjeti za daljnji razvoj turističke infrastrukture.

Baške Oštarije jedan su od najatraktivnijih cestovnih prijelaza u vršnom dijelu Velebita. Selo smješteno na 926 metara nadmorske visine, na mjestu koje Velebit dijeli na Srednji i južni dio okruženo je predivnim vrhovima i dabarskim kukovima.


Istočni dio Oštarijskoga polja karakteriziraju vlažne gorske livade i košanice, te niski ili prijelazni cretovi (potok Ljubica). Sa sjeverne strane Oštarijskoga polja uzdiže se Ljubičko brdo, kojega zahvaljujući svome položaju (pogled na Liku, more i Dabarske kukove), svakodnevno pohode brojni planinari.
Baške Oštarije mjesto su na kojem se križaju brojne planinarske staze a ovdje započinje (ili završava) nadaleko poznata Premužićeva staza koja vodi kroz najljepše velebitske vrleti sve do Zavižana. Tu je i kultni spomenik „Kubus“ koji datira iz 1846. godine do kojega vode 33 stepenice simbolizirajući broj godina od Isusova rođenja do uskrsnuća s kojeg puca nezaboravan pogled na Pag i arhipelag sjevernog Jadrana.


Povijesni značaj mjesta započinje u potkraj 18. i početkom 19. stoljeća izgradnjom Karoline, Terezijane i Knežić-Kekićeve ceste, povijesnih puteva prema moru čime su se otvorile nove mogućnosti naseljavanja a svoj vrhunac je mjesto doživjelo krajem 19. stoljeća kada je izgrađena crkva. Međutim, 20 stoljeće nije donijelo ovome selu ništa dobroga i polako ali sigurno, stanovništvo se počelo raseljavati. Ipak dolaskom 21. stoljeća počeli su puhati neki novi vjetrovi.


Mjesto Baške Oštarije ima izvanredan turistički potencijal koji ga može spasiti od nestajanja a prepoznali su to i predstavnici Hrvatskih šuma, UŠP Gospić koji su u sklopu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014-2020. godine, Hrvatske šume d.o.o. prijavile su na natječaj raspisan za tip operacije 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“ na području Uprave šuma Podružnice Gospić dva projekta izgradnje poučnih staza. Riječ je o projektima izgradnje poučnih staza „Pod Filipov kuk“ i „Stupačinovo – Veliki Papratnjak“ koje se nalaze u prostoru Parka prirode Velebit, na području općine Karlobag, naselja Baške Oštarije.
Nakon prihvaćanja obaju projekata, sklopljeni su ugovori o financiranju s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – u ukupno procijenjenom iznosu potpore od 1.429,621.06 kn te intenzitetu od 100 %.
No mnogi će se pitati zašto šumari žele oživjeti ovo predio Velebita.
Upravo je na tome području, zahvaljujući carici Mariji Tereziji, 1765. ustanovljena jedna od prve tri šumarije u Hrvatskoj te je tu i obilježena 250. obljetnica organiziranog šumarstva u Hrvatskoj 2015. godine. Tu je šumar Ante Premužić završio svoje remek djelo. Radi se o području s nizom prirodnih znamenitosti, na kojem se sudaraju submediteranska i planinska klima sa čestim i snažnim udarima bure. Okolni vrhovi poznati su po endemu Velebitskoj degeniji, jednim od simbola Hrvatske. Sve to je igralo itekakvu ulogu pri odabiru lokacije izgradnje ovih poučnih staza.
Područje realizacije oba projekta jest državno šumsko zemljište u sklopu gospodarske jedinice Crna duliba – Metla.
U jugoistočnom dijelu Ljubičkog brda nalazi se okomita stijena Filipov kuk (1055 m) koja je ujedno i najjužniji stjenoviti kuk u nizu Dabarskih kukova te je danas mjesto okupljanja brojnih alpinista i slobodnih penjača. Prema ovoj vertikalnoj vapnenačkoj cjelini, poučna staza Pod Filipov kuk je i dobila ime. Na kraju staze se nalazi izvor Crno vrilo s malim jezerom koje vodom opskrbljuje Karlobag i obližnja mjesta. Na početku staze je cret Ljubica, područje na kojem se uslijed velike vlage akumulira treset na kojem rastu rijetke vrste biljaka.
U sklopu poučne staze (duljine 1.700 metara) postavljene su informativno-edukativne ploče te je uređen prostor za predah i boravak posjetitelja uz istovremeno hortikulturalno upotpunjavanje vizure prostora ukrasnim biljem.


Poučna staza „Stupačinovo – Veliki Papratnjak“ u svom početku odvaja se od zaseoka Stupačinovo te na svojoj trasi prema šumskom predjelu Veliki Papratnjak presijeca znamenitu Premužićevu stazu.
U svojoj duljini od 3.500 metara, nova poučna staza upotpunjena je sadržajima informativno-edukativnog karaktera (ploče, smjerokaz, determinacijske table) te vidikovcem.
Realizacijom projekata poučnih staza na Baškim Oštarijama, ostvaren je i cilj poboljšanja protupožarne zaštite područja a otvorenost sadržajima turističkog karaktera kud i kamo je bolja nego ranije čime su se stvorili preduvjeti za daljnji razvoj turističke infrastrukture.
Turizam baziram na prirodnim vrijednostima donosi nam ekološki savjesne turiste koji su spremni izdvojiti više novca kako bi boravili u ambijentu koji im nudi sadržaj kojim se prirodno okruženje čuva i njeguje. Produkt takve svijesti izražen je i kroz ciljeve Strategije razvoja područja Općine Karlobag, formuliran kroz strateški dokument Europa 2020 te sadržan u Programu ruralnog razvoja 2014-2020. Čitavo ovo područje je u prostoru Natura 2000 – ekološke mreže zaštićenih područja na području Europske unije, stoga su i predmetne novouspostavljene poučne staze ne samo dokaz da šumari danas nisu samo drvosječe, već i odraz nastojanja Hrvatskih šuma d.o.o. u promociji održivog gospodarenja šumama. Ciljevi budućeg gospodarenja šumama i šumskim zemljištem su održivo (potrajno) višenamjensko gospodarenje šumama. U konkretnom slučaju, poučne staze su usmjerene ostvarivanju ciljeva povećanja dostupnosti turističke, rekreacijske i zdravstvene funkcije šuma, educiranju i informiranju posjetitelja, a sve na način i u takvoj mjeri da se održi biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal šuma.
U tom kontekstu nameće se zaključak kako je članstvo RH u Europskoj uniji hrvatskim šumarima donijelo mogućnost da u okviru korištenja EU-fondova, uz ostvarivanje šumarskih ciljeva, direktno potiču i regionalni i ruralni razvoj svoje zemlje.

Hrvatske šume

Leave a Comment