Europska komisija povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu, a zadržala za ovu!

Ojačana je domaća potražnja, potaknuta zamjetnim porastom investicija i državne potrošnje, dok su nastavak poboljšanja na tržištu rada i niska inflacija poduprli privatnu potrošnju – navodi EK u zimskim ekonomskim prognozama u kojima realni rast hrvatskog BDP-a u 2019. procjenjuje na 3.0% umjesto dosadašnjih 2.9%. Za 2020. zadržala je raniju, jesensku procjenu rasta od 2.6%.

Komisija navodi da bi domaća potražnja trebala ostati glavni pokretač gospodarskog rasta u RH. Očekuje da će se rast potrošnje kućanstava smanjiti, ali će i dalje biti potkrijepljen povećanjem realnoga raspoloživog dohotka, budući da se očekuje daljnje otvaranje radnih mjesta i istodobni pad nezaposlenosti – koja je ionako na rekordno niskim razinama.

Nastavak snažnog rasta investicija & povlačenje EU sredstava
EK očekuje i nastavak snažnog rasta investicija, čemu u prilog ide sve veći opseg dospjelih projekata financiranih sredstvima EU-a iz programskog razdoblja 2014-2020. Prognozira rast hrvatskog i izvoza i uvoza (u skladu sa snažnom domaćom potražnjom).

Rast hrvatskog BDP-a u 2021. Komisija sada procjenjuje na 2.3% (2.4% u jesenskim prognozama).

ANDREJ PLENKOVIĆ: Dvostruko brži rast od prosjeka Europske unije!
Osim bolje procjene za prošlu godinu, zadržali smo su razinu realnog rasta BDP-a u 2020. na 2.6%, što pokazuje da hrvatsko gospodarstvo i dalje raste gotovo dvostruko brže od prosjeka Europske unije. Imamo zdravi rast temeljen na osobnoj potrošnji, investicijama i korištenju EU fondova, a ne na zaduživanju.

ZDRAVKO MARIĆ: Projekcije EK vrlo blizu Vladinim procjenama
Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić istaknuo je da se procjene gospodarskog rasta Hrvatske koje je danas objavila Europska komisija vrlo malo razlikuju od procjena naše Vlade. Podsjetio je da je Vlada pri izradi proračuna za 2020. prognozirala rast BDP-a u ovoj godini za 2.5%, a za 2021. od 2.4%:

• Dakle, zaista mala razlika. Slažemo se i u procjeni da će i nadalje glavni zamašnjak gospodarskom rastu biti povećanje domaće potražnje. S jedne strane investicija, a s druge osobne potrošnje. Naravno da svi skupa stremimo višim stopama, no ovaj je rast realan i, najvažnije, zdrav. Bez zaduživanja.

Preokretanje negativnih trendova
Dodao je da je doprinos fiskalne politike gospodarskom rastu bio prije svega kroz stabilizaciju javnih financija, preokretanje negativnih trendova javnog duga i, posljedično, podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske:

• Da nismo uspjeli napraviti ovo što smo napravili i da nismo vratili rejting na investicijsku razinu, naša premija rizika sada sigurno ne bi bila više od 2% manja nego na početku mandata. Doprinos je više nego očigledan, no želimo i više i bolje. Na tome trebamo nastaviti graditi priču.

Hrvatska demokratska zajednica